Mikrobiom – Organ 21. stoljeća

 

Mikrobiom je zajednička riječ za sve mikroorganizme koji žive u/na tijelima svih živih bića, uključujući ljude.

Interakcije između mikrobioma i imunosnog sustava čovjeka su brojne, složene i dvosmjerne. Ispravno funkcioniranje imunosnog sustava podrazumijeva podnošenje mikroba i reagiranje na odgovarajući način na patogene, čemu ga uči mikrobiom.

U ljudskom organizmu, skupine bakterija mogu se naći kako na površini tako i u nižim slojevima kože (kožni mikrobiom), u ustima (oralni mikrobiom), u crijevima (crijevni mikrobiom), u vagini (vaginalni mikrobiom) i u uhu (ušni mikrobiom).

Naše crijevo je dom za nekoliko desetaka milijardi mikroorganizama koji se sastoje od najmanje 1000 različitih, već poznatih vrsta bakterija i dosežu težinu od čak 2 kilograma. One sadrže više od tri milijuna gena što je 150 puta više od broja naših vlastitih ljudskih gena. Populacija tih mikroorganizama u crijevima jedinstvena je za svakog pojedinca kao otisak prsta. Mikroorganizmi u crijevima doprinose našim metaboličkim funkcijama, štite nas od patogena i čuvaju naš imunosni sustav. Bakterije u našim crijevima igraju važnu ulogu u probavljanju hrane koju želudac i tanko crijevo ne mogu probaviti, pomažu u proizvodnji određenih vitamina (npr. vitamina B i K) te štite tijelo od infektivnih i agresivnih mikroorganizama, održavajući integritet crijevne sluznice.

Nakon rođenja, probavni trakt novorođenčeta brzo koloniziraju majčini mikroorganizmi iz okoline, što utječe na zdravlje djeteta. Dokazala je to nedavna studija kojom je utvrđeno kako će djeca u dobi od 3 mjeseca s manje raznolikim bakterijama u crijevima vjerojatno više biti senzibilizirana na određene namirnice (uključujući jaja, mlijeko i kikiriki) u dobi od 1 godine, što znači da nedostatak raznolikosti crijevnih bakterija u ranom životu može biti pokretač alergije na hranu. Probavni mikrobiom dojenih beba razlikuje se od djece koja su hranjena umjetnim formulama i kod dojene djece prevladavaju uglavnom bifidobakterije.

S obzirom na činjenicu da mikrobiom utječe na ljudsku fiziologiju, u posljednje vrijeme postoji veliki interes za proučavanje promjena mikrobioma crijeva i povezanosti s bolesnim stanjima. Studije su otkrile da je mikrobiom kod dijabetičara različit od mikrobioma nedijabetičara. Konkretno, dijabetičari imaju manje bakterije Firmicutes, a u obilnijim količinama bakterije Bacteroidetes i Proteobacterie, u odnosu na nedijabetičare. Istraživač dr. Max Nieuwdorp objavio je niz studija o promjenama mikrobioma koje su karakteristične za dijabetes tipa 2. U jednom istraživanju uspio je preokrenuti dijabetes tipa 2 kod svih 250 sudionika studije radeći fekalne transplatacije humanim bakterijama.

Tijekom našega života sastav crijevnih bakterija se mijenja zbog različitih utjecaja iz okoliša. Znanost pokazuje da se naš mikrobiom može promijeniti na bolje ili lošije, na temelju čimbenika kao što su prehrana, stil života i kemijska izloženost (procesirana hrana, aditivi, antibiotici i pesticidi). Narušavanje ravnoteže bakterija je stanje koje se zove disbioza ili „Leaky gut“ (propusna crijeva). Disbioza se obično povezuje sa zdravstvenim problemima kao što su problem funkcije crijeva, upalne bolesti crijeva, alergije, pretilost i dijabetes.

Nekoliko je studija dokazalo koristan učinak prebiotika i probiotika na crijevne bakterije. Njihova je potrošnja korisna za mikrobiom; prebiotici pomažu poboljšati rad crijevnih bakterija, a istodobno olakšavaju reprodukciju i djelovanje nekih korisnih bakterija.

Studija koja je objavljena 2014. godine u časopisu Psychopharmacology, otkrila je da prebiotici (ugljikohidrati koji potiču zdrave bakterije u crijevima) mogu biti učinkoviti za smanjenje stresa i tjeskobe. Za potrebe te randomizirane studije, 45 zdravih odraslih osoba je nasumično odabrano za primanje prebiotika ili placeba jednom dnevno tijekom 3 tjedna. Svi sudionici su zatim bili izloženi i negativnim i pozitivnim podražajima. Sudionici koji su primili prebiotike manje su reagirali na negativne podražaje od onih koji su primili placebo, što je rezultiralo manjom tjeskobom u negativnim situacijama. Ujedno su imali nižu razinu “stres hormona” kortizola.

Druga studija utvrdila je da mikroorganizmi Lactobacillus rhamnosus imaju veliki učinak na razine GABA (inhibitorni neurotransmiter koji značajno sudjeluje u regulaciji mnogih fizioloških i psiholoških procesa u određenim područjima mozga), što je rezultiralo smanjenjem anksioznosti i depresije. Kvaliteta, količina i sastav bakterija u crijevima dokazano imaju ogroman utjecaj na mozak.

Pravilna prehrana je jedan od najjednostavnijih, najbržih i najučinkovitijih načina za poboljšanje našeg mikrobioma, ujedno i zdravlja. Fermentirana hrana i namirnice bogate vlaknima su vrlo važne sastavnice zdrave prehrane jer pomažu „hraniti“ široku paletu korisnih bakterija.

Među probioticima koje možemo naći na tržištu postoje značajne razlike i odabir dobrog probiotika je ključan u terapiji. Za kvalitetu probiotskog proizvoda važno je da sadrži visokovrijedne crijevne mikroorganizme ljudskog probavnog sustava (što je od posebne važnosti za imunokompromitirane pacijente) te da u jednoj dnevnoj porciji sadrži najmanje 1 do 2 milijarde istih. Jednako važan je i životni vijek bakterija. Rok trajanja bi, pri sobnoj temperaturi, trebao iznositi barem 12 mjeseci. Bakterije moraju biti otporne na želučane sokove i žučnu kiselinu te sekret kako bi mogle djelovati u punoj brzini. Idealno bi bilo da taj pripravak mješavine mikroorganizama sadrži u sebi i prebiotik, koji predstavlja hranu za bakterije, kako bi one mogle dalje živjeti i nastanjivati čovjekovu sluznicu. Ne smije biti nuspojava ni navikavanja čak ni kod duže primjene. Alergije, glavobolje, nadutost, umor, iscrpljenost, depresija, slaba pažnja, oslabljen imunitet, loša probava uobičajeni su razlozi zbog kojih mi se ljudi obraćaju za pomoć.

Vrlo često kao uzrok njihovih tegoba pokaže se disbioza, propusna crijeva i jedna od najvažnijih preporuka u mom svakodnevnom radu je upravo kvalitetan probiotik.

dr.med. Katarina Dujmović
Voditeljica centra za prirodnu medicinu WINGS

 

Kontaktirajte nas

Ul. V. Nazora 50, 10 000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 466 4063
E-Mail:
vitality@vitality-international.hr